Liker je piće koje se često pije samostalno ili kao baza za koktele. Iako ih obično kupujemo, da li ste znali da sami možete da napravite domaće likere? Od osnovnih i klasičnih likera kao šta su irski liker od kafe i amareta do voćnih likera od brusnice i breskve, ispod ćete naći mnogo recepata za domaće likere koje možete i sami da radite kod kuće.
Mnogi likeri zahtevaju samo nekoliko sastojaka: alkohol kao bazu, sirup i sastojke za aromatizaciju. Mogu da budu jednostavni poput biljnih i voćnih likera ili složeni kao tradicionalni italijanski likeri. Nekima je potrebno samo nekoliko dana pre nego što postanu spremni za konzumaciju, dok je drugima potrebno i do mesec dana ili više da u potpunosti postignu bogat ukus.
Ono šta je zajedničko svim likerima sa naše liste je to što se relativno lako prave. Kada započnete, zapitaćete se zašto ih niste pripremali i pre. Da bismo podstakli vašu kreativnost, pripremili smo razne isprobane recepte za likere od različitih vrsta voća i kombinacija ukusa.
Šta je liker
Liker je alkoholno piće pripremljeno od biljaka ili voća koje se fermentišu u jako piće. Iako se može praviti sa nekoliko različitih alkoholnih pića, uglavnom se koristi šest vrsta destilovanih alkoholnih pića: viski, votka, tekila, rum, džin i rakija.
Proces destilacije, koji nastaje posle fermentacije, je proces kojim se odvaja voda od alkohola čime se povećava sadržaj alkohola u likeru.
Iako se šećer obično koristi u procesu fermentacije, liker koji na kraju dobijemo nema baš sladak ukus jer se zadržava aroma alkoholne baze. Iako su likeri danas dostupni u aromatizovanim oblicima, poput cimeta i citrusa, arome nisu preterano slatke i obično se dodaju posle destilacije.
Jedino izuzeće od ovog pravila dodavanja šećera je viski. Propisi govore o različitim načinima pripreme gde se često navodi da ako se u viski doda zaslađivač ili aroma, on se mora klasifikovati kao liker. Zato ćete često videti da na burbonima od višanja ili slično piše malim slovima „liker od viskija”. To znači da sadržavaju šećer.
Kako se pravi liker
Proces pripreme likera
Ako odlučite da napravite svoj domaći liker, prvo što trebate da odlučite je kakvu aromu želite postići, a za to možete koristiti zaista sve. Voće i aromatizovani likeri su najpopularniji jer voće najbolje aromatizuje alkoholne baze. Zatim orasi, kafa i čokolada. Pogledajte sve začine koje imate kod kuće i kombinujte ukuse. Ako želite liker od suvog ruzmarina? Napravite ga. Želite iskoristiti jestivo cveće? Napravite svoj liker od ljubičice. Šta god da izaberete, sledite uputstva i recept i uvek sterilišite pribor.
Sledeći korak je kombinovanje sastojaka u velikoj tegli. Količina koja vam treba zavisi od sastojaka koje koristite i ne postoji osnovni recept koji je isti za sve likere. Ako ga pripremate prvi put, započnite sa 1 litrom alkoholne baze (ruma, rakije, votke, itd.) I sipajte je u dvolitarsku teglu. Napunite teglu omiljenim voćem ili začinima tako da ukupna količina voća i alkohola dostiže granicu od 2 litra. Ako prerežete voće ili ga ukašite pre nego što ga dodate u alkoholnu bazu dobićete aromatičniji i bogatiji ukus likera.
Ostavite teglu da stoji na hladnom mestu, dalje od sunčeve svetlosti, nekoliko dana do nekoliko nedelja (u zavisnosti od sastojaka). Potrebno vreme zavisi od arome koju želite da dobijete. Svaki dan malo protresite teglu i probajte smesu svaki drugi dan. Kada postignete pravi odnos ukusa, liker možete da procedite kroz gazu ili finu cediljku. Izmerite koliko vam je tečnosti preostalo (obično se malo alkoholne baze izgubi upijanjem voća). Izmerite sadržaj alkohola pomoću hidrometra i zabeležite abv i zapreminu. Naravno, ovaj deo procesa zavisi od vas i od toga da li imate hidrometar ili ćete raditi po svom ukusu.
Sledeći korak je zaslađivanje likera. Većina koristi standardni beli šećer, ali ako koristite belgijski šećer od repe (dostupan u većini prodavnica), liker vam neće biti tako mutan kao što će da bude od belog šećera. Naravno, na vama je da birate, a ako je liker zamućen, to neće uticati na ukus. Kao alternativu belom šećeru možete da koristite agavin sirup, javorov siup, med i smeđi šećer. Ako želite liker bez šećera, koristite Steviju.
Količina slatkoće koju dodate likeru stvar je ukusa i verovatno će biti potrebno malo eksperimentisanja dok ne dođete do ukusa koji želite da postignete. Neki vole da prave likere sa minimalnom dozom šećera, dok drugi žele čistu šećernu bombu.
Vreme "stajanja" likera takođe zavisi od voća i alkoholne baze. Ali što duže stoji, ukusi su jači. Obično se ostavlja da odstoji 2 - 3 meseca da bi se ukusi pomešali, ali neke verzije se mogu piti odmah nakon 2 dana. Pokušajte sami da procenite.
Kako se pravi vino
Pravljenje vina je prirodan proces koji možete da radite iz udobnosti svog doma i ne trebaju vam veliki vinogradi! Ono šta je najbolje kod pravljenja domaćeg vina je to što možete da ga napravite u svim vrstama ukusa. Ispod se nalazi lista svih vrsta domaćih vina koja se mogu pripremiti od soka od grožđa i drugog voća.
Proces pripreme vina
Za pripremu domaćeg vina možete koristiti sveže ili smrznuto voće, ali zapamtite da smrznuto voće lakše ispušta sok, pa će vino biti brže i napravljeno. Od voća možete da koristite grožđe (beli sok od belog grožđa ili belo grožđe su za bela vina, a grožđe merlot za crna vina), kupine, trešnje, jagode, šljive, i druge. Takođe ćete morati da dodate mnogo šećera, ali ne brinite, sav šećer koji se koristi u pripremi vina pretvara se u alkohol i što više šećera dodate to će vaše vino imati više alkohola. Možete birati između organskog šećera od trske ili granuliranog šećera. Zatim vodu i eventualno kvasac i vinske dodatke koji sve sastojke pretvaraju u vino.
Bilo da se radi o domaćem grožđu ili šljivovom vinu, možete ga napraviti po našim receptima. Samo malo upozorenje, biće vam potrebno mnogo strpljenja. Proces može biti dug, ali verujte nam, vredi čekati
Foto: Bruno, Germany / Pixabay