Kopriva je jestiva biljka koja se smatra korovom, a u ishrani se koriste stabljika, listovi i koren. Nekada se od nje često pripremao ukusan omlet sa jajima, a danas postaje zanemarena namirnica.
Koristi se kao zamena za spanać jer ima slična svojstva, a pozitivno utiče na lučenje digestivnih sokova koji podstiču razgradnju proteina, masti i ugljenih hidrata. Pored cene, njenoj popularizaciji doprinose i bogatstvo vitamina i minerala.
Zimnica od koprive
Koprivu je neverovatno lako dodati u vaše dnevne obroke. Osušeni listovi i cvetovi mogu se potopiti da se napravi ukusan biljni čaj, dok se listovi, stabljike i koreni mogu kuvati i dodati u supe, variva, smutije, pa čak i pomfrit. Blanširajte ih i zamrznite, napravite pesto ili osušite za čaj, a u nastavku su ideje i recepti šta sve možete da napravite od ove besplatne biljke.
Priprema koprive
Kopriva je biljka od koje se mogu koristiti lišće, stabljika i koren. Cveta od juna do septembra, a koren vadite od proleća do jeseni, listove sečete u proleće dok su još mladi i stabljiku možete da berete cele godine.
Najukusniji delovi su mladi listovi na vrhovima, koji se mogu blanširati, pržiti, namakaju i sole. Za pripremu čaja, biljka se prvo suši i tako se može čuvati tokom cele godine.
Samoniklo bilje se može brati na livadama ili šumama, dalje od puteva, fabrika i industrijskih pogona. Kopriva se bere u sunčanim i suvim danima, ne rano ujutru kada je rosa i velika vlažnost vazduha, niti uveče kada ima najmanje lekovitih materija. Tokom berbe obavezno nosite gumene rukavice da vas ne bi opekle.
Možete da iščupate stabljike iz zemlje ili iseći makazama samo vrhove listova. Ako berete samo listove, dajete biljci šansu da se oporavi i moći ćete da je berete sledeći put kada vam bude trebala. Koren koprive se lako čupa iz zemlje, a pre nego što ju uberete, uverite se da nije oštećena od insekata.
Zdrave biljke posle berbe moraju da budu zelene do tamnozelene boje, a što je tamnija boja, to je biljka starija. Ako primetite da su listovi žuti ili svetlozeleni, nemojte ih koristiti za sušenju. Koristite prvih 4 - 6 listova biljke, a ostale uberite samo ako vam bude nedostajalo za pripremu zimnice. Listovi se suše i koriste za pravljenje čaja, soka ili sirupa, a od korena se prave tinktura ili čaj. Sveži listovi se koriste za pripremu supa i variva, a pre zimnice se blanširaju ili zamrzavaju, soli i prže.
Ako sušite koprivu, morate znati da ako želite da dobijete 1 kg suvog lišća potrebno je da uberete oko 5 kg svežeg lišća. Ubrano lišće pre dalje toplotne obrade dobro operite pod mlazom hladne vode, ali obavezno nosite gumene rukavice. Koren možete oprati i u hladnoj vodi ili ga samo nežno očistiti četkom.
Sušenje koprive
Delovi koprive koji se mogu sušiti su koren, listovi ili cela stabljika, ali se u ishrani najčešće koriste samo listovi. Možete ih sušiti na vazduhu u običnoj rerni, mikrotalasnoj ili dehidratoru. Najzdraviji način sušenja je na vazduhu ili u dehidratoru, dok je najbrži u rerni ili mikrotalasnoj. Budite veoma oprezni kada sušite listove jer se mogu brzo uništiti i presušiti. Za pripremu čaja možete koristiti i suvi koren koji nikako ne bi trebalo da sušite sa listovima.
Sušenje na vazduhu
Ako listove koprive sušite na vazduhu, onda ih osušite stabljikom tako što ćete ih vezati u bukete i okačiti na prozračnom i senovitom mestu gde neće doći u kontakt sa vlagom. Sušite listove na senovitom mestu i ne izlažite ih direktnoj sunčevoj svetlosti.
Temperatura vazduha u prostoriji u kojoj sušite listove mora da bude 37 - 38°C. Ako listovi posmeđe, to znači da nisu dobro osušeni i nećete moći da ih koristite za pravljenje čaja. Pre sušenja možete ih oprati u hladnoj vodi, važno je samo da ih dobro osušite papirnim ubrusima ili pamučnom krpom. Ostavite ih da se osuše oko nedelju dana i okrećite ih svaki dan da se ravnomerno osuše. Po potrebi produžite vreme sušenja, a nakon što postanu suvi na dodir, čuvajte ih u hermetički zatvorenim posudama.
Sušenje u rerni
Listovi se mogu sušiti u rerni tako što ćete ih staviti na pleh obložen papirom za pečenje. Zagrejte rernu na 35 - 40°C i stavite listove da se suše oko 1 - 2 sata. Kada postanu suvi i lomljivi to je znak da su gotovi. Izvadite ih iz rerne i ostavite da se ohlade pre skladištenja. Koren takođe možete da sušite i u rerni, a pre sušenja potrebno ga je oprati ili iščetkati i iseći na manje komade. Koren se suši na isti način kao i listove,i u rerni oko 5 sati.
Sušenje u mikrotalasnoj
Mikrotalasna može da se koristi za sušenje listova koprive, ali i korena. Da biste osušili listove, uključite mikrotalasnu na maksimalnu temperaturu na 20 sekundi, stavite listove na tanjir i ponovite proces sušenja dok ne postanu suvi i lomljivi. Koren u mikrotalasnoj sušite oko 1 minut na najvišoj temperaturi, a nakon sušenja ostavite ih da se ohlade i spremite u posude.
Sušenje u dehidratoru
Najzdraviji način sušenja listova i korena koprive je u dehidratoru. Sušenjem u dehidratoru je manje verovatno da će listovi izgoreti i presušiti se. Koprivu poređajte na rešetke dehidratora i uključite na 40°C i ostavite da se listovi suše 3 - 4 sata, a koren najmanje 5 sati. Ovaj uređaj će izvući vodu iz listova i korena, ali će aroma ostati. Periodično proveravajte stanje listova i korena da se ne presuše. Kada vidite da su listovi i koren suvi, možete ih izvaditi i ostaviti da se ohlade. Nakon hlađenja, mogu se odmah konzumirati ili čuvati za zimu.
Blanširanje koprive
Ubrane listove koprive treba kratko blanširati ili potopiti u kipuću vodu pre zamrzavanja. Pre blanširanja, operite koprivu pod mlazom hladne vode i obavezno koristite gumene rukavice da se ne bi opekli.
Tokom blanširanja koristite veliku činiju jer sveži listovi koprive zauzimaju dosta prostora. Listove je dovoljno držati u ključaloj vodi 2 - 3 minuta, a zatim ih stavitw u činiju u koju ste sipali hladnu vodu i stavili nekoliko kockica leda. Držite ih u hladnoj vodi oko 1 minut, zatim ih izvadite i pustite da se ocede.
U ključalu vodu možete da dodate i nekoliko kašika soli da bi boja nakon blanširanja bila što intenzivnija. Stavite blanširane listove na papirne ubruse ili pamučnu krpu ako želite da ih što bolje ocedite. Blanširane koprive zamrznite ili ostavite u frižideru ako nameravate da od njih pripremite supu i čorbe.
Soljenje koprive
Listovi lekovitih biljaka mogu se čuvati za zimu tako što ćete ih posoliti i staviti u tegle. Ovako uskladištene biljke ne gube svoju hranljivu vrednost i ostaju sveže. Soljenje je jedan od najlakših načina za čuvanje listova koprive, samo treba paziti sa doziranjem soli dok pripremate jela.
Mlade listove možete pre soljenja iseći i na manje komade, ali i koristiti cele. Sveže listove operite u hladnoj vodi i dobro osušite pamučnom krpom ili papirnim ubrusima jer listovi moraju da budu potpuno suvi. Listove poređajte u čistu teglu i posolite svaki red, a optimalna količina je 50 g soli na 1 kg listova koprive. Nakon što ste stavili sve listove i potrošili so, dobro zatvorite teglu i čuvajte je na hladnom i tamnom mestu.
Natapanje koprive
Natapanjem suvih ili svežih listova koprive dobija se čaj koji se može piti tokom celog dana. Osušene listove koprive najbolje je kuvati oko 15 minuta, a zatim procediti. Čaj možete da zasladite po želji, a može se čuvati i u frižideru najviše 2 dana.
Potapanjem svežeg lišća u mešavinu vode, limunske kiseline i šećera ili meda možete da dobijete ukusan sirup. Potrebno je sve sastojke prokuvati, ostaviti da odstoje preko noći i sutradan tečnost procediti i sirup čuvati u staklenim flašama u frižideru.
Sok se priprema na sličan način, samo što sve sastojke nije potrebno kuvati, već je dovoljno preliti vodom i ostaviti da odstoje 24 sata na sobnu temperaturu. Zatim procedite, sipajte u staklene flaše i dobro zatvorite i čuvajte u frižideru.
Prženje koprive
Listove koprive možete i propržiti u tiganju na malo ulja i potom ih čuvati u frižideru. Prvo ih prokuvajte 2 - 3 minuta u ključaloj vodi, ali ih posle nemojte stavljati u hladnu vodu. Skuvane listove procedite, isecite na manje komade i stavite na tiganj u kome ste zagrejali maslinovo ili suncokretovo ulje. U ulje možete da dodate i neke druge sastojke za bogatiji ukus jela, na primer crveni luk ili beli luk. Nakon prženja, izvadite koprive iz tiganja i ostavite da se ohlade, a zatim ih spremimte u plastičnu posudu i čuvajte u frižideru najviše 2 dana.
Zamrzavanje koprive
Blanširane koprive se obično odmah zamrzavaju jer ne gube hranljivu vrednost, ni boju listova. Zamrzavanje koprive produžava njen vek trajanja na 6 meseci. Nakon blanširanja, listovi koprive moraju se dobro ocediti pre zamrzavanja, ohladiti i čuvati u plastičnim posudama sa poklopcima ili u plastičnim kesama. Nikada nemojte puniti plastične posude do vrha.
Llistove takođe možete i da umotate u plastičnu foliju i od njih praviti rolnice. Koprivu zamrznite na temperaturi ispod -18 °C odmah posle blanširanja. Nakon odmrzavanja, koprivu nije dobro ponovo zamrzavati jer gubi sve vitamine i minerale.
Skladištenje koprive
Sveži listovi koprive mogu se kratko čuvati u frižideru, uglavnom 1 - 2 dana pre toplotne obrade. Čuvajte ih u plastičnoj posudi i nikada ih ne ostavljajte predugo na sobnoj temperaturi jer će da uvenu.
Osušeni listovi i koreni koprive čuvaju se u hermetički zatvorenim posudama dalje od izvora vlage i na hladnom i tamnom mestu. Ne ostavljajte ih u kuhinjskim elementima i potrošite ih što pre, najbolje u roku od 3 meseca. Kod dužeg stajanja počinju da gube aromu i takav čaj neće imati dobar ukus.
Slanu koprivu čuvaju u dobro zatvorenim teglama i potrošite u roku od 4 - 6 meseci. Pržena kopriva se mora pojesti u roku od najviše 2 - 3 dana ako se čuva u frižideru, dok blanširani i smrznuti listovi imaju najduži rok trajanja i mogu se potrošiti u roku od godinu dana.
Sok i sirup od koprive možete čuvati u staklenim flašama u frižideru do mesec dana, a flašu uvek držite dobro zatvorenu.
Foto: alleksana / Pexels
Ostavite odgovor