Kim ima nepogrešiv ukus, istovremeno zemljan, mošusan, razigran i pomalo začinjen. Više od 5.000 godina ljudi su ga mleli i koristili u ishrani. Uobičajeno je da se nalazi na stolovima starogrčke večere pored soli, a kuvari nisu znali da skuvaju ukusno jelo bez njega. Od tada se nije mnogo promenilo, osim što znamo da kuvamo bez kima, ali i dalje dodajemo ovaj začin mnogim omiljenim jelima.
Gde god je ovaj začin doputovao, postao je ključan za kuhinju sa kojom se susreo - u mešavinama začina koje se koriste za začinjavanje svih vrsta marinada i variva, kao što je garam masali sa ukusom karija, leblebije i bezbroj drugih indijskih jela. Kim svedoči kako se začini lako mešaju i dopunjuju beskrajnom lepezom jela od povrća i mesa.
Zimnica od kima
Kupovina celih semenki kima je najidealnija opcija, čak i ako planirate da ih sameljete pre kuvanja. Cela semena se lakše čuvaju, a mogućnosti pripreme raznih jela su različite. Ispod su ideje i recepti kako da ga koristite u raznim jelima i duže skladištite.
Priprema kima
Seme kima se čuva u osušenom stanju, ali se prvo mora sakupiti sa biljaka tokom letnjih meseci. Sabiraju se ujutru ili uveče kada ima manje vlage u vazduhu, a cvetne štitove u kojima se nalazi seme otkidaju ili se čupaju cele stabljike. Posle berbe seme se dalje suši kako bi se moglo koristiti kao začin. Seme se može, osim što se osuši, pržiti, presovati ili samleti.
Nakon berbe, listove kima treba dobro oprati u hladnoj vodi, a zatim ih blanširati i čuvati u zamrzivaču. Ovaj način prerade biljke nije zastupljen u evropskoj kuhinji i od ove biljke se ne spremaju čorbe, supe ili salate. Koren se može pripremiti kao povrće i nakon vađenja treba ga oljuštiti i dodatno termički obraditi da bi postao jestiv. Kao i listovi, koren se retko priprema za konzumaciju, a seme je jedini deo biljke koji se priprema za zimnicu.
Sušenje kima
Prvo morate osušiti ubrane štitnike ako nameravate da ih čuvate za zimu. Da se seme ne bi smočilo i istrulilo tokom skladištenja, potrebno ga je dobro osušiti. Seme možete sušiti na vazduhu, u rerni, mikrotalasnoj ili dehidratoru, a vreme sušenja zavisiće od klimatskih uslova ili uređaja za sušenje.
Sušenje na vazduhu
Seme je najbolje sušiti u papirnim kesama tako što ćete štitove ili celu biljku staviti u kesu i ostaviti na prozračnom mestu. Ostavite ju na senovitom mestu, a na kesi izbušite nekoliko rupa kako bi vazduh mogao da cirkuliše oko semena. Najbolja temperatura za sušenje semena kima je 21 - 27°C, a potrebno je 2 - 4 nedelje da budu spremni za konzumaciju.
Sušenje u rerni
Rerna može poslužiti za brže sušenje semena, posebno ako nemate vremena da čekate 4 nedelje da se prirodno osuši. Semenke stavite na pleh obložen papirom za pečenje i sušite u rerni zagrejanoj na 30 - 40°C oko 15 - 20 minuta. Svakih 5 minuta proverite njihovo stanje i suvoću. Takođe možete lagano da ih protresti promeđate ili okrenete.
Nakon sušenja, izvadite kim iz rerne, ostavite da se ohladi i protrljajte ih između dlanova da biste uklonili semenke. Pre odlaganja semena u staklene ili plastične posude, ohladite ih.
Sušenje u mikrotalasnoj
Semenke možete da sušite u mikrotalasnoj, ali budite veoma oprezni jer postoji mogućnost da vrlo brzo izgore. Rasporedite ga na tanjir i postavite mikrotalasnu na srednju temperaturu na 10 - 15 sekundi. Stalno proveravajte kako se suši i ako primetite da počinje da gori, odmah ga izvadite jer može da se zapali.
Ponovite proces sušenja dok se seme ne osuši. Nakon sušenja ostavite ga da se ohladi, protrljajte ih između dlanova, uklonite semenke i čuvajte ih u staklenim ili plastičnim posudama.
Sušenje u dehidratoru
Seme kima se može osušiti i ostaviti u dehidratoru 4 - 8 sati na temperaturi od 30 - 40°C. Osim štitnika, semenke možete osušiti i tako što ćete ih ređati na papir za pečenje koji ste stavili na rešetke dehidratora. Povremeno proveravajte u kojoj je fazi, a ako je potrebno, možete promešati seme i okrenuti štitnike. Izvadite osušeno seme iz dehidratora i ostavite da se ohladi pre skladištenja.
Mlevenje kima
Nakon sušenja, seme kima se može samleti i čuvati u obliku praha. Iako se najčešće koristi u jednom komadu, mleveno seme ima mnogo jaču aromu, posebno ako je mleveno neposredno pre dodavanja jelima. Ne preporuča se čuvanje praha u posudama duže od 2 - 3 dana jer nakon dužeg stajanja gubi aromu.
Najbolje je samleti semenke u mlinu za kafu. Sameljite ih i tucite dok ne dobijete prah ili dok seme ne popuca. Mljevenjem u mlinu za kafu dobićete prah, a da biste začinili jelo dovoljno je dodati pola male kašičice ovog začina.
Ako nemate mlin za kafu, onda isecite semenke nožem, samo pazite da vam se ne razbeže po stolu. Sečenjem ćete dobiti komadiće semena koji će biti intenzivnije arome od celih semenki.
Mljevenjem semena crnog kima dobićete i brašno bogato proteinima, vlaknima i timohinonom. Najbolje je sameljiti semenke u mlinu za kafu ili mlinu za brašno dok su semenke premale za mlevenje u blenderu. Stavite ih u mlin za kafu ili mlin za brašno i podesite na željenu granulaciju i uključite. Meljite dok ne dobijete brašno koje se može prosejati, a možete ga konzumirati sirovo ili za smutije i šejkove.
Potapanje kima
Seme crnog kima možete potopiti i u med u kome oslobađaju aromu, što rezultira aromatizovanim medom. Prilikom dodavanja semena držite se odnosa i na 1 kg meda dodajte 100 g semena. Pre nego što dodate semenke u med, sameljite ih u mlinu za kafu ili isecite na manje komade. Smešu meda i semena dobro promešajte, stavite u teglu i zatvorite. Ostavite da odstoji najmanje nedelju dana pre nego što počnete da ga konzumirate.
Osim što semenke možete da potopite u med, možete ih potopiti u maslinovo i suncokretovo ulje i tako dobiti ulje crnog kima. Seme je potrebno očistiti od nečistoća i iseći na manje komade ili samleti u mlinu za kafu. Dodajte seme kima ili prah u ulje, promešajte smešu i ostavite da odstoji na tamnom i toplom mestu 15 - 20 dana. Teglu ili flašu sa mešavinom preokrenite svaki dan tako da se sadržaj dobro izmeša. Kada se ulje slegne, procedite ga kroz gazu i sipajte u tamne flaše.
Ceđenje kima
Metodom hladnog ceđenja semena kima dobija se ulje crnog kima koje se priprema od posebne sorte crnog kima. Ulje je lekovito i sadrži velike količine minerala i vitamina, a ako se pravilno čuva može da traje i do godinu dana. Pre presovanja seme se mora očistiti i samleti, a talog odvojiti od ulja. Prvo se čiste nečistoće koje se mogu nakupiti u semenu, a zatim se seme melje na manje komade. Mjevenjem želite da oslobodite što više ulja iz semenki, a presovanjem se istiskuje mehanički pomoću hidrauličke prese, mlinca ili gaze. Prešanjem semena može se dobiti samo mala količina ulja, ali je izuzetnog kvaliteta i visoke nutritivne vrednosti.
Pečenje kima
Jaču aromu kima dobićete ako se semenke kratko proprže u tiganju na šporetu. Prženje će ukloniti višak vode iz semena i produžiti njihov vek trajanja. Seme stavite u tiganj i pržite 1 - 2 minuta, a zatim ohladite i čuvajte u staklenoj ili plastičnoj posudi. Posle prženja možete da ih sameljete i dobićete posebnu aromu ovih semenki.
Skladištenje
Seme kima može se najduže čuvati ako je prethodno dobro osušeno ili prženo. Osušeno seme se čuva oko godinu dana, iako se preporučuje da se potroši u roku od 6 meseci. Čuvajte ga u staklenim ili plastičnim posudama koje se mogu hermetički zatvoriti ili papirnim kesama. Važno je samo da se čuvaju na suvom, tamnom i hladnom mestu.
Mleveni kim nije dobro čuvati duže od 2 - 3 dana jer vrlo brzo gubi aromu i najbolje ga je samleti neposredno pre dodavanja u jelo. Brašno od kima možete čuvati 1 - 2 nedelje nakon mlevenja i obavezno ga čuvajte na hladnom, tamnom i suvom mestu u staklenim ili plastičnim posudama koje se mogu hermetički zatvoriti.
Čuvati kim natopljen medom na sobnoj temperaturi na tamnom i suvom mestu. Ulje crnog kima čuvajte u tamnim hermetičkim bocama i ne izlažite ga direktnoj sunčevoj svetlosti. Ne čuvajte ga u frižideru, a optimalna temperatura skladištenja je 7 - 25°C.
Foto: Ajale / Pixabay
Ostavite odgovor